omega-3-masne-kiseline

Najvažnije omega-3 masne kiseline za organizam su alfa-linolenska (ALA), i dugolančane omega-3 masne kiseline eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). To su kiseline sa 18, 20 i 22 ugljenikova atoma i 3, 5 i 6 dvostrukih veza u svojim molekulima (redom), a naziv su dobile po tome što im se prva dvostruka veza nalazi na trećem ugljenikovom atomu u odnosu na početnu metil grupu. ALA se smatra esencijalnom masnom kiselinom koju organizam coveka ne može da sintetiše, vec je mora unositi hranom, dok se EPA i DHA u organizmu mogu dobiti transformacijom iz ALA.

  • Stabilnost – Podložne oksidaciji, veoma nestabilne pri zagrevanju, u prisistvu kiseonika i prelaznih metala (gvožde, cink, bakar).
  • Namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline – Soja, orasi, repicino ulje (kanola), meso morskih riba (skuša, tuna, losos). Drugi izvori koji se koriste za dobijanje omega-3 masnih kiselina su ulje dobijeno iz morskih mikroorganizama, kao i sintetski dobijene pojedinacne masne kiseline (etil-estri EPA i DHA).
  • Fiziološke funkcije omega-3 masnih kiselina
    • Prekurzori eikozanoida
    • Komponente fosfolipida celijskih membrana
    • DHA ucestvuje u razvoju mozga i cula vida u prenatalnom i postnatalnom periodu
  • Dnevne potrebe za omega-3 masnim kiselinama – Potrebe za ovim nutrimentima su procenjivane od strane svega nekoliko nacionalnih i internacionalnih tela, te je teško na osnovu oskudnih podataka doneti preporuke koje bi važile za celu populaciju. International Society for the Study of Fatty Acids and Lipids (ISFFAL) je 2004. godine dala sledece preporuke za odrasle osobe:
    Masna kiselina AI (mg) UL
    ALA
    EPA + DHA
    0.7 % dnevno potrebne energije
    500 mg

  • Deficit omega-3 masnih kiselina – Klinički simptomi su veoma retki kod ljudi i javljaju se u formi kožnih poremećaja.
  • Povoljni zdravstveni efekti koji se pripisuju omega-3 masnim kiselinama – Rezultati velikog broja istraživanja ukazuju da bi omega-3 masne kiseline mogle povoljno uticati na metabolizam holesterola, metabolizam lipoproteina, formiranje eikozanoida, ekspresiju određenih gena, krvni pritisak i aritmiju; takođe postoje podaci o imunosupresornom delovanju ovih nutrimenata.
  • Oprez je potreban kod osoba koje su na terapiji varfarinom (zbog mogućeg antitrombotskog delovanja EPA i DHA), kod osoba koje boluju od hemofilije i kod dijabetičara. Videti i kod Ulje morskih riba.
  • Interakcije omega-3 masnih kiselina sa lekovima, hranom i suplementima – EPA iz suplemenata može stupiti u interakciju sa aspirinom i drugim nesteroidnim antiinflamatornim lekovima i biljkama kao što su beli luk i ginko.
0 0 votes
Article Rating