vitamin-c

Vitamin C je uobičajeni naziv za L-askorbinsku kiselinu. D-stereoizomer nema vitaminsku aktivnost. L-dehidroaskorbinska kiselina, koja može u biološkim sistemima preći u vitamn C, takođe ima određenu vitaminsku aktivnost. U suplementima je vitamin C najčešće prisutan u formi L-askorbinske kiseline ili kalcijum-askorbata, a novija forma vitamina C je ekstrahovana iz voća acerole.

  • Osobine – Hidrosolubilna bela, praškasta supstanca.
  • Stabilnost – Nestabilan u prisustvu kiseonika, na povišenoj temperaturi, kao i u alkalnoj i neutralnoj sredini. Gubici prilikom prerade namirnica kreću se i do 70%.
  • Namirnice koje sadrže vitamin C – U namirnice sa najvećim sadržajem vitamina C spada voće i povrće (citrusi, kivi, peršun, crvena paprika, šipak, prokelj, jagode).
  • Fiziološke funkcije vitamina C
    • Najvažniji hudrosolubilni antioksidans i snažan redukujući agens (reaguje sa slobodnim radikalima kiseonika i azota, hipohloritom, singlet kiseonikom).
    • Učestvuje u sintezi kolagena i drugih komponenti vezivnog tkiva.
    • Deluje protektivno na vitamin E tako što ga regeneriše i produžava mu delovanje.
    • Modulira sintezu eikozanoida.
    • Deluje imunoprotektivno.
    • Poboljšava resorpciju gvožda održavajuci ga u redukovanom stanju.
    • Vitamin C može da inhibira rast bakterije Helicobacter pylori.
  • Dnevne potrebe za vitaminom C
    Uzrast RDA (mg) AI (mg) SUL (mg)
    0-6 meseci
    7-12 meseci
    1-3 godine
    4-8 godina
    9-13 godina
    devojčice 14-18 godina
    dečaci 14-18 godina
    žene 19-70 godina
    muškarci 19-70 godina
    u trudnoći i laktaciji

    15
    25
    45
    65
    75
    75
    90
    + 10-45 mg

    40
    50

    400
    650
    1200
    1800
    1800
    2000
    2000
    2000

  • Deficit vitamina C – Deficit vitamina C javlja se kao posledica neunošenja i lošeg nacina ishrane. Bolest koja se javlja usled deficita vitamina C je skorbut (zapaljenje desni, ispadanje zuba, cesta krvarenja, otežano zarastanje rana, mialgija, depresija, ceste infekcije itd.). marginalni deficit vitamina C javlja se kod uzimanja nekih lekova, stresa, izloženosti štetnim agensima spoljašnje sredine.
  • Upozorenja – Kod osoba koje imaju bubežne probleme, kamen u bešici, ne bi trebalo da unose veće količine vitamina C od preporučenih. Osobe koje boluju od hemohromatoze, talasemije ne bi takođe trebalo da uzimaju veće količine vitamina C. Visoke doze (nekoliko grama dnevno) mogu izazvati intestinalne smetnje (mučnina, stomačni grčevi, dijareja), zabeleženi su i retki slučajevi povećanog nivoa glukoze u krvi i ezofagitisa.
  • Interakcije vitamina C i lekova

    Antagonisticko delovanje

    • Hronično uzimanje aspirina, omeprazola i oralnih kontraceptiva može da smanji status vitamina C.

    Sinergističko delovanje

    • Vitamin C može da utiče na delovanje nekih hemoterapeutika (cisplatin, doksorubicin)
0 0 votes
Article Rating